ALGORITMI PRETRAGA DOJKE PREPORUČENI OD STRANE
HRVATSKOG SENOLOŠKOG DRUŠTVA

1. ANAMNEZA

a) obiteljska
Karcinom dojke u obitelji: majka, sestra, baka, teta, te dob oboljevanja

b) osobna
Menstrualni status (menarha, posljednja menstruacija),
Porodi, prekidi trudnoća, nedonešene trudnoće, laktacija.
Primjena hormonskih lijekova: oralna kontracepcija, hormonsko nadomjesno liječenje

2. KLINIČKI PREGLED

Klinički pregled (inspekcija i palpacija) je nezaobilazna bazična orjentacijska dijagnostička pretraga.
Klinički pregled dojke potrebno je provoditi jednom godišnje iznad 35-te godine starosti.

3. SAMOPREGLED

Preporuča se kao dopunska metoda kliničkom pregledu koja se obavlja jednom mjesečno (u premenopazalnih žena u prvom dijelu menstrualnog ciklusa).

4. MAMOGRAFIJA

Mamografija je osnovna nezamjenjiva slikovna dijagnostička metoda u otkrivanju malignih bolesti dojke, posebno ranih stadija.
Mamografija se izvodi u premenopauzalnih žena u prvoj polovini ciklusa.
Bazičnu mamografiju preporuča se učiniti između 38-40 godine, te do 50-te godine ponavljati u vremenskom razdoblju od jedne do dvije godine. Između 50-69 godine mamografiju se preporuča jednom godišnje.
Iznad 70-te godine mamografiju se preporuča izvoditi u razdoblju od 1- 2 godine.
Kod žene dobi mlađe od 40 godina mamografija se, ako za to postoji potreba, izvodi samo uz prethodnu konzultaciju liječnika specijaliste koji se bavi bolestima dojke. Moderna standardizirana mamografska dijagnostika uz pravilan algoritam primjene nije uzrok povećanja pojavnosti karcinoma dojke.

5. ULTRAZVUK

Ultrazvuk je dokazano neštetna dijagnostička metoda bolesti dojke.
Ona predstavlja dijagnostičku metodu izbora žena mlađe životne dobi.
Primjenjena uz mamografiju značajno podiže točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih promjena u dojkama.
U dobi do 40-te godine života je prva dijagnostička slikovna metoda i preporuča se primjenivati jednom godišnje.
U dobi od 40-70 godine života, ultrazvuk se preporuča primjenjivati uz mamografija u jednom godišnje.
U dobi iznad 70-te godine primjenjuje se prema potrebi.
Ultrazvučnu dijagnostiku je moguće primjenjivati i češće, a prema procjeni i indikaciji liječnika specijaliste koji se bavi bolestima dojke.
Sama ultrazvučna dijagnostika iznad 40-te godine života, nije dostatna za dijagnostiku malignih bolesti.

ALGORITAM PRETRAGA U ŽENA SA SIMPTOMATSKOM BOLESTI DOJKE

DIJAGNOSTIČKI PRISTUP:
" trodjelna dijagnostika "

1. klinički pregled
2. mamografija / ultrazvuk (ovisno o dobi i indikaciji)
3. citološka obrada / core biopsija*

* biopsija širokom iglom 12-18 G

Kod suspektnog ili jasno pozitivnog nalaza preporuča se kirurška biopsija.
Nepalpabilne lezije mamografski/ultrazvučno suspektne, citološki-histološki verificirane, svakako preoperativno markirati pod kontrolom mamografa, odnosno ultrazvuka.
Kirurške biopsije bez prethodne slikovne i morfološke dijagnostike nisu opravdane.

PRAĆENJE ŽENA S POVIŠENIM RIZIKOM ZA OBOLJEVANJE OD KARCINOMA DOJKE

PROCJENA RIZIKA uključuje dobivanje podataka o:

- prethodnim biopsijama dojke
- pojavnosti karcinoma dojke u obitelji, posebice tzv. "prvoj liniji" (mama, sestra, kći), BRCA 1, BRCA 2 mutacije, dob članova obitelji kod oboljevanja

ŽENE S VISOKIM RIZIKOM ZA OBOLJEVANJE: (RR > 4.0)

- prethodna operacija radi karcinoma dojke: invazivnog ili neizvazivnog (DCIS, LCIS)
- prethodna biopsija s patolohistološkim nalazom: atipične duktalne hiperplazije, atipične lobularne hiperplazije (ADH,ALH), atipije.
- obiteljska anamneza: karcinom dojke u tzv. prvoj liniji (mama, sestra, kći) - posebice oboljevanje u premenopauzi, bilateralnost karcinoma, mutacija BRCA l, BRCA 2

PREDLOŽENI ALGORITAM PRAĆENJA:

Klinički pregled dojki: jednom godišnje
Mamografija: jednom godišnje
Ultrazvuk: prema potrebi dopuna mamografiji
Kod suspktnog /pozitivnog kliničkog ili mamografskog nalaza: postupak prema algoritmu za suspektan klinički nalaz

PRAĆENJE BOLESNICA NAKON LIJEČENJA RADI KARCINOMA DOJKE

Program praćenja se prilagodava svakoj ženi posebno, a uzima u obzir :
- stadij i osobitosti bolesti
- modalitete provedenog liječenja
- osobitost svake bolesnice

Cilj praćenja :
- rana detekcija potencijalno kurabilne bolesti: lokalnog recidiva u dojci nakon provedenog poštednog operativnog zahvata i novog primarnog tumora u kontralateralnoj dojci
- zbrinjavanje nuspojava, posljedica provedenog liječenja
- psihološka potpora, informiranje bolesnica o prirodi bolesti i nuspojavama
- ne preporuča se rutinski dijagnostički probir (screening) u svrhu otkrivanja metastatske bolesti u asimptomatskih žena
Rana detekcija metastaza i rana terapija metastatske bolesti ne utječe na sveukupno preživljavanje, ali značajno poboljšava kvalitetu života žena s diseminiranim karcinomom dojke!
- dijagnosticiranje metastaske bolesti
- dobivanje podataka važnih za praćenje rezultata liječenja (slobodni interval, preživljenje, mobiditet, kvaliteta života)

NEINVAZIVNI KARCINOM DOJKE (DCIS)

- Prvi kontrolni pregled je 6-8 tjedana po završenom liječenju.
Svrha mu je zbrinjavanje ranih nuspojava liječenja, psihološka potpora, upoznavanje bolesnice s planom praćenja, potencijalnom prognozom bolesti.
- Daljnji klinički kontrolni pregledi, s ciljem detekcije potencijalno kurabilne bolesti, su tijekom prve dvije godine praćenja svaka 4 mjeseca, od druge do pete godine svakih 6 mjseci, a po tome se vrše jednom godišnje.
- Svaki kontrolni pregeld uključuje fizikalni pregled obje dojke, regionalne limfne drenaže, torakalne stijenke.
- Mamografske kontrole su jednom godišnje.
- Bolesnice treba uputiti na važnost ranog izvješćivanja i prijavljivanja novih, perzistentnih simptoma, sumnjivih za povrat bolesti, bez čekanja na slijedeći ugovoreni kontrolni pregled.

INVAZIVNI KARCINOM DOJKE

I i II STADIJ BOLESTI - RANI STADIJI

- Prvi kontroini pregled je 6-8 tjedana po završenom liječenju.
Svrha mu je zbrinjavanje ranih nuspojava liječenja, psihološka potpora, upoznavanje bolesnice s planom praćenja, očekivanim kasnim nuspojavama, potencijalnom prognozom bolesti.
- Daljnji klinički kontrolni pregledi, s ciljem detekcije potencijalno kurabilne bolesti, su tijekom prve dvije godine praćenja svaka 4 mjeseca, od druge do pete godine svakih 6 mjeseci, po tome se vrše jednom godišnje.
- Svaki kontrolni pregeld uključuje dobivanje anamnestičkih podataka koji bi eventualno upućivali na razvoj progresije bolesti i fizikalni pregled obje dojke, regionalne limfne drenaže, torakalne stijenke, abdomena.
- Mamografiju je potrebno činiti jednom godišnje.
- Bolesnice treba uputiti na važnost ranog izvješćivanja i prijavljivanja novih, perzistentnih simptoma, sumnjivih za povrat bolesti, bez čekanja na slijedeći ugovoreni kontrolni pregled.
- Važna je dobra komunikacija između svih liječnika terapijskog tima, kako bi se izbjeglo dupliciranje pregleda i pretraga.
- Laboratorijski nalazi (SE, KKS, AST, ALT, GGT, bilirubin, alkalna fosfataza) se vrše dva puta godišnje tijekom prve dvije godine praćenja, po tome do pete godine jednom godišnje.
- Dodatna sistemska obrada, indicira se s ciljem otkrivanja diseminacije bolesti, ovisno o procjenjenom riziku za razvoj iste, te ciljana prema prisutnim simptomima, promjenjenim laboratorijskim nalazima.

III STADIJ BOLESTI - LOKALNO UZNAPREDOVALA BOLEST

S obzirom na 5-godišnje preživljenje žena s lokaino uznapredovalim karcinomom dojke od 30-50% i način liječenja koji je drugačiji nego li u ranim stadijima, plan praćenja je slijedeći:
- Prvi kontrolni pregled je 6-8 tjedana po završenom liječenju.
Svrha mu je zbrinjavanje ranih nuspojava liječenja, psihološka potpora, upoznavanje bolesnice s planom praćenja, očekivanim kasnim nuspojavama, potencijalnom prognozom bolesti.
- Klinički pregeld se vrši svaka 4 mjeseca tijekom prve dvije godine praćenja. po tome dva puta godišnje do pet godina, po tome jednom godišnje.
- Svaki kontrolni pregled uključuje dobivanje anamnestičkih podataka koji ev. upućivali na razvoj progresije bolesti i fizikalni pregled obje dojke, regionalne limfne drenaže, torakalne stijenke, abdomena.
- Mamografiju je potrebno činiti jednom godišnje.
- Bolesnice treba uputiti na važnost ranog izvješćivanja i prijavljivanja novih, perzistentnih simptoma, sumnjivih za povrat bolesti, bez čekanja na slijedeći ugovoreni kontrolni pregled.
- Laboratorijski nalazi (SE, KKS, AST, ALT, GGT, bilirubin, alkalna fosfataza) se vrše svaka 4 mjeseca tijekom prve dvije godine praćenja, nakon toga dva puta godišnje do pet godina praćenja.
- Dodatna obrada, indicira se ciljano ovisno o promjenjenim laboratorijskim nalazima i pojavi simptoma sumnjivih za progresiju bolesti.

IV STADIJ BOLESTI - METASTATSKA BOLEST

Praćenje bolesnica s diseminiranim karcinomom dojke, uglavnom s aktivnom bolesti, nakon već provedenih, promjenjenih različitih kemoterapijskih protokola, hormonske terapije, palijativne radioterapije.
Radi se o heterogenoj grupi bolesnica s koje se nalaze u kompletnoj ili parcijalnoj remisiji, ili u progresiji bolesti
- Nema strogih preporuka o učestalosti i modalitetu njihova praćenja.
- Praćenje se individualizira i razmatra odvojeno za svaku bolesnicu, u odlučivanje su uključeni svi članovi terapijskog tima..
- Učestalost kontrolnih pregleda ovisi o: općem stanju, simptomatologiji, sijelu i opsežnosti metastatskih promjena, modalitetu provedenog liječenja, odgovoru na terapiju, nuspojavama liječenja.
- Ciljanu dodatnu obradu, određuje sijelo metastatske bolesti, prisutni simptomi, planirani nastavak liječenja

vrh | naslovna