Kontakt
 

Šport i rekreacija
 
Novosti i obavijesti
AFEKTIVNI POREMEĆAJI
STATISTIČKO-EPIDEMIOLOŠKI PREGLED UDJELA PACIJENATA S OTPUSNOM DIJAGNOZOM JEDNOG OD AFEKTIVNIH POREMEĆAJA (POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA) (F 30 - F 39) U UKUPNOM BROJU STACIONARNO LIJEČENIH PACIJENATA
Tablica 1: Udio pacijenata s otpusnom dijagnozom jednog od afektivnih poremećaja (F 30 - F 39) u ukupnom broju stacionarno liječenih pacijenata u PB ''Jankomir'' u razdoblju 01. 01. 1996. - 31. 12. 2000. godine
 
P R O M A T R A N O    R A Z D O B LJ E
01.01.1996. - 31.12.2000.
Broj pacijenata s dijagnozama
F 30 - F 39		 Broj pacijenata s ostalim dijagnozama Ukupno stacionirano liječenih pacijenata
Apsolutno Relativno Apsolutno Relativno Apsolutno Relativno
1.325 11,12 10.592 88,88 11.917 100,00


Slika 1: Udio pacijenata s otpusnom dijagnozom jednog od afektivnih poremećaja (F 30 - F 39) u ukupnom broju stacionarno liječenih pacijenata u PB ''Jankomir'' u razdoblju 01. 01. 1996. - 31. 12. 2000. godine

Tablica 2 Udio pojedinih afektivnih poremećaja u ukupnom broju pacijenata s otpusnom dijagnozom jednog od afektivnih poremećaja (F 30 - F 39) u PB "Jankomir" u razdoblju 01. 01 1996. - 31. 12. 2000. godine
 
P R O M A T R A N O    R A Z D O B LJ E
01.01.1996. - 31.12.2000.
Broj pacijenata s dijagnozama
F 30 - F 39		 Broj otpuštenih pacijenata
  Apsolutno Relativno
1. F 33.2 305 23,02
2. F 33.3 238 17,96
3. F 32.2 228 17,21
4. F 32.3 122 9,21
5. F 32.1 97 7,32
6. F 31.2 47 3,55
7. F 33.1 42 3,17
8. F 34.1 37 2,79
9. Ostale dijagnoze
F 30 - F39		 209 15,77
  UKUPNO 1.325 100,00


Slika 2 Udio pojedinih afektivnih poremećaja u ukupnom broju pacijenata s otpusnom dijagnozom jednog od afektivnih poremećaja (F 30 - F 39) u PB "Jankomir" u razdoblju 01. 01 1996. - 31. 12. 2000. godine



Slika 2.1 Udio pojedinih afektivnih poremećaja u ukupnom broju pacijenata s otpusnom dijagnozom jednog od afektivnih poremećaja (F 30 - F 39) u PB "Jankomir" u razdoblju 01. 01 1996. - 31. 12. 2000. godine


Edvard Munch - Krik

Prema epidemiološko - statističkim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 340 milijuna ljudi u svijetu boluje od afektivnih poremećaja, a taj se broj oboljelih u Republici Hrvatskoj kreće u rasponu od 200 do 270 tisuća. Afektivni poremećaji su na četvrtom mjestu redosljeda najvećih zdravstvenih problema i najveći su uzrok radne onesposobljenosti odraslih osoba. Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije, afektivni će poremećaji oko 2020. g. biti drugi po redu svjetski zdravstveni problem.
 
Tablica 3 Vodeći uzroci radne onesposobljenosti u svijetu 1990. godine
 
    Apsolutno u milijunima % od ukupno
1. Unipolarna velika depresija 50,8 10,7
2. Sideropenična anemija 22,0 4,7
3. Padovi 22,0 4,6
4. Zlouporaba alkohola 15,8 3,3
5. Kronična opstruktivna plućna bolest 14,7 3,1
6. Bipolarni afektivni poremećaj 14,1 3,0
7. Prirođene anomalije 13,5 2,9
8. Osteoartritis 13,3 2,8
9. Shizofrenija 12,1 2,6
10. Obuzeto prisilni poremećaj 10,2 2,2
  Svi uzroci ukupno: 472,7  

Premda na ljestvici bolesti i poremećaja koji najčešće izazivaju radnu onesposobljenost (vidi Tablicu 3) unipolarna velika depresija zauzima prvo mjesto. Poremećaji raspoloženja u cjelini kao nozološka skupina nemaju u tolikoj mjeri nepovoljan utjecaj na kvalitetu života i profesionalnu aktivnost oboljelih kao što to imaju pojedini oblici shizofrenije. Potkrepa je tomu empirijski podatak da su mnogobrojni umjetnici, političari i javni radnici bolovali od afektivnih poremećaja, a to ih nije onemogućilo u njihovoj kreativnosti, produktivnosti i djelovanju. Primjer su i potvrda tomu književnici Louisa May Alcott, Honore de Balzac, F. Scott Fitzgerald, Graham Greene, Ernest Hemingway, James Joyce, Thomas Wolfe i Virginia Woolf, pjesnici Robert Lowel, Sylvia Plath, Anne Sexton i Dylan Thomas, filozofi John Stuart Mill i Arthur Schopenhauer, skladatelji Frederic Chopin, George Frideric Handel i Robert Schumann, glumci Patty Duke, Marylin Monroe i Rod Steiger, novinari Art Buchwald, Dick Cavett i Mike Wallace, komediograf Freddie Prinze, astrunaut Buzz Aldrin, filantrop Clara Barton osnivačica Crvenog križa i političari Winston Churchill, Thomas Eagleton, Abraham Lincoln i Theodore Roosewelt.

Slika 3 Molekula neurotansmitera noradrenalina



Slika 4 Molekula neurotransmitera serotonina



Slika 5 Integralni patogenetski model poremećajâ raspoloženja



Robert Burton
(1577 - 1641)
Eduard Munch
Abraham Lincoln
(1809 - 1865)

Ernest Hemingway
(1899 - 1961)
Sylvia Plath
(1932 - 1963)
Manic-depressive Illness

Culture and Depression
Why am I up
Why am I down?
Novinski članci
Copyright 2001, Psihijatrijska bolnica "Jankomir", Web design by